„Projekat Trezor“ naziv je nove inicijative Trampove administracije za stvaranje državnih rezervi kritičnih sirovina. Cilj projekta je da se američke korporacije postepeno odviknu od kineskih dobavljača. Te rezerve obuhvataće retke i ključne minerale koji se koriste u proizvodnji ajfona, baterija i mlaznih motora.
SAD su već potpisale sporazume sa Australijom, Japanom i Malezijom o eksploataciji kritičnih sirovina, dok istovremeno vrše pritisak na države članice Evropske unije da potpišu memorandume o razumevanju.
Kako prenosi Blumberg, Evropska komisija je pozvala države članice da nastupe jedinstveno i sa zajedničkom strategijom.
Evropska unija vodi i sopstvenu ofanzivu na kritične mineralne resurse u perifernim zemljama, među kojima je i Srbija, odnosno dolina Jadra. Uprkos protivljenju građana, Evropska unija je proglasila Rio Tintov rudnik litijuma za projekat od strateškog značaja.
Prema izveštavanju Blumberga, EU će u naredna tri meseca ponuditi SAD-u memorandum o razumevanju, koji bi trebalo da otvori put ka razvoju „mape puta za strateško partnerstvo“. Taj dokument predviđa zajedničke projekte u oblasti kritičnih minerala, mehanizme za stabilizaciju cena, ali i preporuke kako da se Sjedinjene Države i njihove korporacije zaštite od kineskog uticaja.
Posebno je upadljivo to što se u nacrtu sporazuma pominje uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta — što se tumači kao suptilna aluzija na nedavne tenzije izazvane američkim pokušajima da preuzmu Grenland.
U međuvremenu, Vašington je već najavio stvaranje strateških rezervi kritičnih minerala sa početnim kapitalom od 12 milijardi dolara, uključujući zajam od 10 milijardi dolara iz američke Izvozno-uvozne banke. U projekat ulaže i više od deset privatnih kompanija, među kojima su proizvođač automobila Dženeral motors, avio- i vojna industrija Boing, kao i tehnološki gigant Alphabet (Gugl).
Prema ovom modelu, kompanije koje se unapred obavežu da će u budućnosti kupovati određene količine sirovina po unapred definisanoj ceni — uz plaćanje početnih taksi — moći će da dostave „listu želja“ sa materijalima koji su im potrebni u okviru Projekta Trezor.
Da bi izgradila ove rezerve, Trampova administracija je proširila ulogu države u vlasništvu nad privatnim kapitalom. Tako je 2025. godine država kupila 10 odsto udela u kompaniji „USA Rare Earth“, dok je iste godine najavljena i investicija od 15 odsto u firmu „MP Materials“, koja upravlja jedinim aktivnim rudnikom retkih minerala u SAD, u Kaliforniji. Kao državni investitor pojavljuje se i američko Ministarstvo rata — prethodno nazvano Ministarstvo odbrane — koje je obećalo ulaganje od 400 miliona dolara.
Ovo preplitanje države i privatnog kapitala ukazuje na to da je obezbeđivanje kritičnih mineralnih sirovina postalo pitanje opstanka za SAD u globalnom nadmetanju sa Kinom i očuvanju sopstvene pozicije u svetu.
Ipak, ovako otvoreno državno upravljanje i kontrola kapitala u SAD nisu novost. Slične mere primenjivane su i kao odgovor na duboke krize kapitalizma: tokom Velike depresije i finansijske krize 2008. godine, američka država je ulazila u vlasništvo nad bankama i korporacijama koje su same bile odgovorne za te krahove. Za razliku od njih, milioni građana tada nisu dobili gotovo nikakvu pomoć — ostavljeni su bili bez posla, doma i osnovnih sredstava za život.
A.M.

