Ove nedelje Narodna skupština, a zatim i predsednik Republike Srbije, usvojili su izmene pet pravosudnih zakona: Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o javnom tužilaštvu i Zakona o sudijama.
Predstavnici nezavisne stručne javnosti upozoravaju da će ove izmene dovesti do potpune državne kontrole nad radom tužilaštva, kao i do smanjenja njihovih resursa. Pojedini smatraju da je reč o odmazdi prema tužiocima koji su pokrenuli postupke protiv interesa režima Srpske napredne stranke u slučajevima „Nadstrešnica“ i „Generalštab“.
Podsetimo, nakon građanske pobune, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv 13 osoba, među kojima su i bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić, kao i bivša direktorka Infrastrukture železnice Srbije Jelena Tanasković, zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, odnosno pada nadstrešnice Železničke stanice 1. novembra 2024. godine, kada je život izgubilo 16 ljudi, a jedno lice je teško povređeno.
Međutim, u decembru 2025. godine vanpretresno veće Višeg suda u Novom Sadu donelo je odluku da se postupci protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković i Anite Dimoski u slučaju pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu obustave.
U slučaju „Generalštab“, Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) podiglo je optužni predlog protiv ministra Nikole Selakovića i još troje osumnjičenih. Ova odluka, uz snažan građanski otpor, dovela je i do povlačenja firme Džareda Kušnera, nakon čega je Vučić zapretio građanima krivičnim prijavama protiv svih koji su, kako je naveo, učestvovali u uništavanju ove investicione prilike.
Pravnik Rodoljub Šabić ranije je za Mašinu izjavio da se ovim promenama dodatno produbljuje selektivna primena zakona, što je u Srbiji već dugo postalo „pravilo“.
„Ta selektivna primena zakona kod nas je postala pravilo u postupanju tužilaštava, čime je ozbiljno potkopan fundamentalni princip uređene države – jednakost građana pred zakonom. U nekim slučajevima se reaguje bez ikakve sumnje ili razloga, dok se u drugim očigledna kršenja zakona ne procesuiraju“, zaključuje Šabić.
A.M.
