Rudnik Kolubara

Da li je pravedna tranzicija zaista pravedna

Koncept pravedne tranzicije zamišljen je kao zaštita najugroženijih u procesu dekarbonizacije, ali, kako pokazuje Tatjana Avramović, njegova primena otvara niz dilema — od zelenog ekstraktivizma do globalne nejednakosti.

Koncept pravedne tranzicije zamišljen je kao zaštita najugroženijih u procesu dekarbonizacije, ali, kako pokazuje Tatjana Avramović, njegova primena otvara niz dilema — od zelenog ekstraktivizma do globalne nejednakosti.

Filozofski fakultet u Beogradu

„Univerzitet nije prostor koji se može disciplinovati silom“: Profesori o mogućnosti razlaganja fakulteta po „niškom receptu“

Univerzitet nije igračka vlasti, poručuju profesori Filozofskog fakulteta u Beogradu nakon izjave Čedomira Antića da taj fakultet treba „razložiti“ po primeru Niša. Da li je rasparčavavanje Filozofskog fakulteta u Beogradu moguće, kakve bi to posledice imalo i kakvu reakciju akademske zajednice možemo očekivati, za Mašinu govore Katarina Popović i Nemanja Radonjić.

Univerzitet nije igračka vlasti, poručuju profesori Filozofskog fakulteta u Beogradu nakon izjave Čedomira Antića da taj fakultet treba „razložiti“ po primeru Niša. Da li je rasparčavavanje Filozofskog fakulteta u Beogradu moguće, kakve bi to posledice imalo i kakvu reakciju akademske zajednice možemo očekivati, za Mašinu govore Katarina Popović i Nemanja Radonjić.

Policija štiti prilaz kafani u Crvenki

Sasvim „običan“ izborni dan

Nasilje, zastrašivanje i brojne nepravilnosti obeležili su još jedan izborni dan u Srbiji, a kako upozorava kolumnista Luka Petrović, u susret budućim izborima nužna je bolja organizacija, kontrola procesa i jasna strategija kako bi se odgovorilo na sve izraženiju represiju i manipulacije.

Nasilje, zastrašivanje i brojne nepravilnosti obeležili su još jedan izborni dan u Srbiji, a kako upozorava kolumnista Luka Petrović, u susret budućim izborima nužna je bolja organizacija, kontrola procesa i jasna strategija kako bi se odgovorilo na sve izraženiju represiju i manipulacije.

Saobraćajni znak

Kako grad vaspitava: zašto je uređenje grada pedagoško pitanje

Dok se gradovi planiraju kroz saobraćaj, kvadrate i investicije, jedno ključno pitanje ostaje po strani: kakve uslove za odrastanje zapravo stvaramo. Jer grad ne utiče samo na kvalitet života – on aktivno „vaspitava“ generacije koje u njemu odrastaju.

Dok se gradovi planiraju kroz saobraćaj, kvadrate i investicije, jedno ključno pitanje ostaje po strani: kakve uslove za odrastanje zapravo stvaramo. Jer grad ne utiče samo na kvalitet života – on aktivno „vaspitava“ generacije koje u njemu odrastaju.

prolaznici na ulici

Hiljade ljudi u Srbiji i dalje mora da osvaja pravo na rad i obrazovanje

Rad i obrazovanje, prava koja su formalno zagrantovana u Srbiji, u praksi su često uskraćena – i to ne malom broju ljudi. Stotine hiljada građanki i građana suočeno je sa preprekama koje otežavaju ili sasvim onemogućavaju ostvarivanje ovih osnovnih ljudskih prava. Institucije reaguju tek pod pritiskom, a elementarno dostojanstvo je borba koja i dalje traje.

Rad i obrazovanje, prava koja su formalno zagrantovana u Srbiji, u praksi su često uskraćena – i to ne malom broju ljudi. Stotine hiljada građanki i građana suočeno je sa preprekama koje otežavaju ili sasvim onemogućavaju ostvarivanje ovih osnovnih ljudskih prava. Institucije reaguju tek pod pritiskom, a elementarno dostojanstvo je borba koja i dalje traje.

Država je vlasništvo dece

Deca u službi kampanje: zloupotreba koja se ponavlja bez reakcije sistema

U susret izborima, deca i socijalno najugroženiji ponovo se nalaze u središtu političkih kampanja, ne kao subjekti, već kao sredstvo promocije. Stručnjaci upozoravaju da iza naizgled humanih gestova stoje ozbiljna pravna i etička pitanja, ali i izostanak odgovornosti institucija. Kako ističu, ovakve situacije razotkrivaju dublji problem – sistem koji ne štiti najranjivije, već ih prepušta političkoj instrumentalizaciji.

U susret izborima, deca i socijalno najugroženiji ponovo se nalaze u središtu političkih kampanja, ne kao subjekti, već kao sredstvo promocije. Stručnjaci upozoravaju da iza naizgled humanih gestova stoje ozbiljna pravna i etička pitanja, ali i izostanak odgovornosti institucija. Kako ističu, ovakve situacije razotkrivaju dublji problem – sistem koji ne štiti najranjivije, već ih prepušta političkoj instrumentalizaciji.

NIS pumpa

Još jedna energetska kriza i kako je prebroditi?

Najnoviji rast cena energenata produbljuje energetsku krizu u Srbiji, ali istovremeno otvara prostor za primenu rešenja koja bi mogla trajno da smanje zavisnost od fosilnih goriva.

Najnoviji rast cena energenata produbljuje energetsku krizu u Srbiji, ali istovremeno otvara prostor za primenu rešenja koja bi mogla trajno da smanje zavisnost od fosilnih goriva.

Korupcija ubija

„Svi to rade“ i druge bajke: Kako opravdavamo to što smo korumpirani

Korupcija retko počinje kao svesna odluka da se prekrši zakon — mnogo češće se rađa iz „razumnih“ objašnjenja koja sami sebi nudimo. U ovom tekstu, Dr Dragana Mitrić - Aćimović razotkriva psihološke mehanizme koji omogućavaju da neetično ponašanje doživimo kao normalno, pa čak i opravdano.

Korupcija retko počinje kao svesna odluka da se prekrši zakon — mnogo češće se rađa iz „razumnih“ objašnjenja koja sami sebi nudimo. U ovom tekstu, Dr Dragana Mitrić – Aćimović razotkriva psihološke mehanizme koji omogućavaju da neetično ponašanje doživimo kao normalno, pa čak i opravdano.

novinarke

Svaki treći novinar i novinarka u Srbiji ima psihičke smetnje: profesija pod pritiskom koji ostavlja posledice

Mentalno zdravlje novinara i novinarki u Srbiji pokazuje zabrinjavajuće trendove. Naime, prema najnovijem istraživanju, 37 odsto novinara i novinarki ima dijagnostikovan mentalni poremećaj ili navodi da ima određene psihičke smetnje. To je više nego dvostruko u odnosu na opštu populaciju, gde se taj procenat kreće oko 15 odsto, što jasno ukazuje da novinarstvo u Srbiji predstavlja visoko rizičnu profesiju kada je reč o mentalnom zdravlju, pokazuju rezultati „Analize mentalnog zdravlja novinara“.

Mentalno zdravlje novinara i novinarki u Srbiji pokazuje zabrinjavajuće trendove. Naime, prema najnovijem istraživanju, 37 odsto novinara i novinarki ima dijagnostikovan mentalni poremećaj ili navodi da ima određene psihičke smetnje. To je više nego dvostruko u odnosu na opštu populaciju, gde se taj procenat kreće oko 15 odsto, što jasno ukazuje da novinarstvo u Srbiji predstavlja visoko rizičnu profesiju kada je reč o mentalnom zdravlju, pokazuju rezultati „Analize mentalnog zdravlja novinara“.

Sneg i led na ulicama u Beogradu; Foto: Mašina.

Grad mora da spreči da deca završe na ulici, ne da pritiska one koji im pomažu

Povodom vesti da Svratište za decu, u nedostatku novca, više neće moći da radi vikendom, gradonačelnik Beograda je danas izrazio čuđenje što usluge Svratišta koriste deca koja u situaciji ekstremnog siromaštva žive ili „ne daj bože rade za nekoga na ulici“ i istakao da to nije po zakonu. Dok izvršitelji iseljavaju porodice iz jedinih domova, ili se oni ruše bagerima, preko milion građanki i građana Srbije živi u riziku od siromaštva, a ionako niska socijalna pomoć se ukida najugroženijima – podsećamo se kako je itekako moguće da neka deca nemaju drugog izbora nego da rade ili žive na ulici.

Povodom vesti da Svratište za decu, u nedostatku novca, više neće moći da radi vikendom, gradonačelnik Beograda je danas izrazio čuđenje što usluge Svratišta koriste deca koja u situaciji ekstremnog siromaštva žive ili „ne daj bože rade za nekoga na ulici“ i istakao da to nije po zakonu. Dok izvršitelji iseljavaju porodice iz jedinih domova, ili se oni ruše bagerima, preko milion građanki i građana Srbije živi u riziku od siromaštva, a ionako niska socijalna pomoć se ukida najugroženijima – podsećamo se kako je itekako moguće da neka deca nemaju drugog izbora nego da rade ili žive na ulici.

Protest poljoprivrednika u Novom Sadu; Foto: Mašina.

Nerešivi problem poljoprivrede: Srbija je svet

Dok poljoprivrednici prosipaju mleko na putevima protestujući zbog niskih otkupnih cena, predstavnici vlasti u jutarnjim programima objašnjavaju da država malo šta može da učini. Iza tog naizgled tehničkog objašnjenja krije se mnogo dublji problem: srpska poljoprivreda ulazi u isti proces transformacije koji je pre dve decenije uništio veliki deo domaće industrije.

Dok poljoprivrednici prosipaju mleko na putevima protestujući zbog niskih otkupnih cena, predstavnici vlasti u jutarnjim programima objašnjavaju da država malo šta može da učini. Iza tog naizgled tehničkog objašnjenja krije se mnogo dublji problem: srpska poljoprivreda ulazi u isti proces transformacije koji je pre dve decenije uništio veliki deo domaće industrije.

Mekdonalds restoran u Beogradu

„Pravili smo sindikat kao da smo u ilegali“: Kako je sindikalna borba radnika Mekdonaldsa postala mit

Pritisci poslodavaca i prakse angažovanja dela radnika van radnog odnosa čine sindikalno organizovanje u industriji brze hrane u Srbiji gotovo nemogućim. Ovo je priča o radniku koji je osnovao sindikat uprokos malim šansama.

Pritisci poslodavaca i prakse angažovanja dela radnika van radnog odnosa čine sindikalno organizovanje u industriji brze hrane u Srbiji gotovo nemogućim. Ovo je priča o radniku koji je osnovao sindikat uprokos malim šansama.

Februar 1907: Kada je država pucala na radnike

Na današnji dan 1907. godine, 26. februara po novom kalendaru (13. februara po starom), radnici i radnice u šećerani na Čukarici započeli su jedan od najvažnijih štrajkova u Srbiji. S oružjem su branili svoju borbu od policije i države, da bi je nakon skoro dve nedelje vlada Nikole Pašića nasilno ugušila i ubila četiri radnika. Kako se tadašnje prigradsko naselje Čukarica organizovalo u solidarnosti sa štrajkačima i kako je njihova borba oblikovala radnički pokret u Srbiji?

Na današnji dan 1907. godine, 26. februara po novom kalendaru (13. februara po starom), radnici i radnice u šećerani na Čukarici započeli su jedan od najvažnijih štrajkova u Srbiji. S oružjem su branili svoju borbu od policije i države, da bi je nakon skoro dve nedelje vlada Nikole Pašića nasilno ugušila i ubila četiri radnika. Kako se tadašnje prigradsko naselje Čukarica organizovalo u solidarnosti sa štrajkačima i kako je njihova borba oblikovala radnički pokret u Srbiji?

Panorama Tirane

Tirana: Grad praznih nebodera

Panoramu Tirane sve više karakterišu moderne zgrade raznih oblika i visina, koje projektuju najpoznatije evropske arhitekte. Međutim, novi stanovi su preskupi za većinu građana i uglavnom ostaju prazni.

Panoramu Tirane sve više karakterišu moderne zgrade raznih oblika i visina, koje projektuju najpoznatije evropske arhitekte. Međutim, novi stanovi su preskupi za većinu građana i uglavnom ostaju prazni.

vučić i zelenski

Četiri godine rata bez kraja: kako je invazija Ukrajine promenila svet i poziciju Srbije

Četiri godine rata u Ukrajini dovele su do velikog broja žrtava – Rusa i Ukrajinaca zajedno. U međuvremenu, proizvođači oružja u SAD i EU zaradili su milijarde dolara u onome što mnogi vide kao posrednički rat Zapada i Rusije. Rat je izazvao tektonske geopolitičke pomeraje, uključujući i u Srbiji. Kako se svet promenio od trenutka kada je Rusija napala svog suseda?

Četiri godine rata u Ukrajini dovele su do velikog broja žrtava – Rusa i Ukrajinaca zajedno. U međuvremenu, proizvođači oružja u SAD i EU zaradili su milijarde dolara u onome što mnogi vide kao posrednički rat Zapada i Rusije. Rat je izazvao tektonske geopolitičke pomeraje, uključujući i u Srbiji. Kako se svet promenio od trenutka kada je Rusija napala svog suseda?

Kijev

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Oleksandra Matvijčuk: „Nada nije uverenje da će sve biti u redu. Nada je duboko razumevanje da svi naši napori imaju smisla“

Ovo je četvrta zima otkako je počela potpuna invazija i pokazuje se kao veoma teška. Ruske rakete i dronovi namerno uništavaju energetsku infrastrukturu od koje civili zavise kako bi preživeli. U januaru i februaru temperature padaju i do minus 25 stepeni Celzijusa. Ukrajinski gradovi se doslovno smrzavaju. Milioni ljudi imaju ograničen ili nikakav pristup grejanju, vodi i električnoj energiji.

Ovo je četvrta zima otkako je počela potpuna invazija i pokazuje se kao veoma teška. Ruske rakete i dronovi namerno uništavaju energetsku infrastrukturu od koje civili zavise kako bi preživeli. U januaru i februaru temperature padaju i do minus 25 stepeni Celzijusa. Ukrajinski gradovi se doslovno smrzavaju. Milioni ljudi imaju ograničen ili nikakav pristup grejanju, vodi i električnoj energiji.

Sekundarne sirovine

Sakupljači sekundarnih sirovina – heroji rada bez radnih prava

Svaki dan pređu i do 20 kilometara gurajući kolica puna plastike, metala i papira, zarađujući manje od hiljadu dinara po porodici, dok na njihovim leđima počiva čitava reciklažna industrija Srbije. Sakupljači sekundarnih sirovina, mahom pripadnici romske zajednice, istovremeno su ključni za sistem upravljanja otpadom i potpuno nevidljivi za državu – bez radnih prava, bez socijalne zaštite i bez mesta u planovima zelene tranzicije.

Svaki dan pređu i do 20 kilometara gurajući kolica puna plastike, metala i papira, zarađujući manje od hiljadu dinara po porodici, dok na njihovim leđima počiva čitava reciklažna industrija Srbije. Sakupljači sekundarnih sirovina, mahom pripadnici romske zajednice, istovremeno su ključni za sistem upravljanja otpadom i potpuno nevidljivi za državu – bez radnih prava, bez socijalne zaštite i bez mesta u planovima zelene tranzicije.

Protesti u Albaniji: Kriza vlasti, slaba opozicija i borba za sistemsku promenu

U Albaniji je policija ove nedelje brutalno razbijala proteste – vodenim topovima, suzavcem i hapšenjima. Građani traže ostavku premijera Edija Rame, ali širi opozicioni front teško se formira jer i opozicija nosi teret korupcije. Uz niske plate i masovni odlazak iz zemlje, u društvu raste bes. O trenutnoj situaciji smo razgovarali sa aktivistkinjom i članicom partije „Pokret ZAJEDNO” (Lëvizja BASHKË), Ariel Zeneli iz Tirane.

U Albaniji je policija ove nedelje brutalno razbijala proteste – vodenim topovima, suzavcem i hapšenjima. Građani traže ostavku premijera Edija Rame, ali širi opozicioni front teško se formira jer i opozicija nosi teret korupcije. Uz niske plate i masovni odlazak iz zemlje, u društvu raste bes. O trenutnoj situaciji smo razgovarali sa aktivistkinjom i članicom partije „Pokret ZAJEDNO” (Lëvizja BASHKË), Ariel Zeneli iz Tirane.

UPKM; Foto: Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici.

Od simbola suživota do pitanja opstanka: 56 godina Univerziteta u Prištini

Od dvojezičnog Univerziteta i simbola bratstva i jedinstva, za 56 godina postojanja, Univerzitet u Prištini postao je simbol nacionalnih previranja. Opstanak Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici (UPKM) danas se nalazi pod znakom pitanja. Zakon o strancima koji stupa na snagu 15. marta imaće dalekosežne posledice po srpsko i nealbansko stanovništvo na Kosovu. Mašina razgovara sa tri profesorke UPKM o istoriji Univerziteta, uticaju sukoba i etničkih tenzija na njegov rad, administrativnim teškoćama sa kojima se nealbansko stanovništvo na Kosovu suočava i ulozi srpskih vlasti u svemu tome.

Od dvojezičnog Univerziteta i simbola bratstva i jedinstva, za 56 godina postojanja, Univerzitet u Prištini postao je simbol nacionalnih previranja. Opstanak Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici (UPKM) danas se nalazi pod znakom pitanja. Zakon o strancima koji stupa na snagu 15. marta imaće dalekosežne posledice po srpsko i nealbansko stanovništvo na Kosovu. Mašina razgovara sa tri profesorke UPKM o istoriji Univerziteta, uticaju sukoba i etničkih tenzija na njegov rad, administrativnim teškoćama sa kojima se nealbansko stanovništvo na Kosovu suočava i ulozi srpskih vlasti u svemu tome.

Lokalni izbori u Negotinu

Za koga Romi glasaju?

U javnosti je rasprostranjeno uverenje da romska zajednica ima presudan uticaj na izborne rezultate u Srbiji i pobede Srpske napredne stranke. Ovaj tekst, oslanjajući se na demografske i izborne podatke, analizira utemeljenost takvih tvrdnji i razmatra političku poziciju Roma u savremenom društvenom i izbornom kontekstu Srbije.

U javnosti je rasprostranjeno uverenje da romska zajednica ima presudan uticaj na izborne rezultate u Srbiji i pobede Srpske napredne stranke. Ovaj tekst, oslanjajući se na demografske i izborne podatke, analizira utemeljenost takvih tvrdnji i razmatra političku poziciju Roma u savremenom društvenom i izbornom kontekstu Srbije.

Skup podrške profesorima Pete beogradske gimnazije, 20. januar; Foto: Iva Tanacković

Nacionalni fakulteti, nacionalno obrazovanje i interesi: Samo su nastavničke plate parohijske

Na Dan Svetog Save, studenti i srednjoškolci u Beogradu protestuju i bojkotuju nastavu u znak solidarnosti sa profesorkom Kleut koja je dobila otkaz i kolegama iz Novog Sada koje je policija izbacila sa sopstvenog fakulteta, a predsednik Vlade Srbije Đuro Macut osuđuje „podele u akademskoj zajednici“ i ističe da je potrebno „obnoviti koncept nacionalnog obrazovanja“. Šta nacionalno obrazovanje u očima režima zapravo predstavlja?

Na Dan Svetog Save, studenti i srednjoškolci u Beogradu protestuju i bojkotuju nastavu u znak solidarnosti sa profesorkom Kleut koja je dobila otkaz i kolegama iz Novog Sada koje je policija izbacila sa sopstvenog fakulteta, a predsednik Vlade Srbije Đuro Macut osuđuje „podele u akademskoj zajednici“ i ističe da je potrebno „obnoviti koncept nacionalnog obrazovanja“. Šta nacionalno obrazovanje u očima režima zapravo predstavlja?

prvi maj

Godinu dana od poziva na generalni štrajk

Prošlo je godinu dana od studentskog poziva na generalni štrajk. „Studenti uz radnike, radnici uz studente!“ odjekivalo je ulicama Beograda prošle zime i zaista, studentska borba proširila se i ujedinila sa radničkom. Inicirane su izmene Zakona o radu i Zakona o štrajku i Prvi maj obeležen je masovnim protestom. Sagovornici Mašine govore o tome gde se nalazimo godinu dana kasnije, kuda dalje i koja je uloga mladih u sindikalnim borbama.

Prošlo je godinu dana od studentskog poziva na generalni štrajk. „Studenti uz radnike, radnici uz studente!“ odjekivalo je ulicama Beograda prošle zime i zaista, studentska borba proširila se i ujedinila sa radničkom. Inicirane su izmene Zakona o radu i Zakona o štrajku i Prvi maj obeležen je masovnim protestom. Sagovornici Mašine govore o tome gde se nalazimo godinu dana kasnije, kuda dalje i koja je uloga mladih u sindikalnim borbama.