Od zatvaranja Ormuskog moreuza – kroz koji prolazi jedna petina svetske nafte – cena nafte je porasla na oko 100 dolara po barelu na međunarodnim tržištima. Izvršni direktor Svetske energetske agencije (IEA), Fatih Birol, izjavio je da rat na Bliskom istoku stvara „veliku energetsku krizu, uključujući najveći poremećaj u snabdevanju u istoriji globalnog tržišta nafte“.
Širom sveta, zemlje počinju da koriste rezerve ili ograničavaju kupovinu naftnih derivata.
Slovenija je postala prva država članica EU koja je uvela ograničenje točenja goriva kako bi se izborila sa poremećajima izazvanim američko-izraelskim napadima na Iran i njegovim odgovorom prema njihovim saveznicima u Zalivu – koji su među glavnim akterima na svetskom energetskom tržištu, piše BBC.
Prema novim merama, maksimalna kupovina biće 50 litara goriva dnevno, dok će firme i poljoprivrednici moći da natoče do 200 litara.
Neki prodavci goriva su već uveli sopstvene mere, prenosi BBC. Mađarski MOL, koji upravlja benzinskim stanicama širom regiona, već je uveo ograničenje od 30 litara.
„Želim da vas uverim da u Sloveniji ima dovoljno goriva, skladišta su puna i neće biti nestašice goriva“, rekao je premijer Robert Golob tokom vikenda.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije, Ana Brnabić, iskoristila je primer ograničenja u Sloveniji kako bi objasnila koliko u Srbiji situacija bolja.
„Evo pogledajte na našim pumpama nema gužvi, na našim pumpama nema ograničenja, na našim pumpama ima goriva, nema u regionu. Nema u Sloveniji, nema u jednoj Velikoj Britaniji“, rekla je predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić za Pink, prenosi N1.
Filipini su postali prva zemlja na svetu koja je proglasila nacionalno vanredno energetsko stanje kao odgovor na rastuće globalne poremećaje u snabdevanju energentima izazvane sukobom na Bliskom istoku, piše FoNet. Kao deo mera, vlada je uvela sveobuhvatni paket pomoći pod nazivom Jedinstveni paket za život, industriju, hranu i saobraćaj (UPLIFT), čiji je cilj podrška ključnim sektorima.
Pljoprivreda sledeća na udaru
Na duge staze, očekuje se da će ograničenja u snabdevanju energijom pogoditi proizvodnju đubriva, piše Gardijan. Oko polovine ukupnog globalnog izvoza uree, često korišćenog đubriva, i sumpora, ključnog sastojka đubriva, potiče sa Bliskog istoka.
Uoči setve na severnoj hemisferi, analitičari upozoravaju da će rast troškova đubriva smanjiti prinose useva i povećati cene hrane – što će pogoditi zemlje sa niskim prihodima i siromašna domaćinstva širom sveta.
Srbija sprema odgovor na globalnu energetsku krizu, koji predviđa i olakšice za poljoprivredne proizvođače, prenosi RTS. Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić istakao je da čak i ako cena goriva bude rasla, za poljoprivrednike će maksimalna cena biti 184 dinara, ali i da će povraćaj akciza biti veći. Ističe i da je isplata podsticaja za setvu već započela. Poručuje da ima dovoljno zaliha osnovnih namirnica i da nema razloga za strah.
Bela kuća razmatra mogućnost intervencije kako bi pomogla poljoprivrednicima koji se suočavaju sa visokim cenama đubriva kao posledicom američko-izraelskog rata protiv Irana, piše Newscord.
Snabdevanje helijumom – ključnim za proizvodnju mikročipova i MRI aparata – pogođeno je jer je Katar obustavio proizvodnju, piše Gardijan. Analitičari navode da bi globalni lanci snabdevanja u proizvodnji mogli biti pogođeni kao posledica – od proizvodnje automobila do elektronike.
Palestina i Liban u pojačanoj opasnosti
Od početka rata Izraela i SAD protiv Irana, cene osnovnih životnih namirnica i goriva naglo rastu, a bolnice prijavljuju nestašice medicinskih zaliha u Gazi. Granični prelaz Rafa ponovo je otvoren u četvrtak, prvi put od početka rata u Iranu, omogućavajući pacijentima iz Gaze da odu na hitno lečenje, piše Haaretz. Prema dostupnim podacima, broj kamiona koji ulaze u Pojas Gaze smanjen je za 80 odsto od 28. februara.
Prema pisanju Al Džazire, Palestinci u Gazi tvrde da su cene upotrebe agregata, koji su jedini vid snabdevanja električnom energijom, naglo porasle od početka izraelsko-američkog rata protiv Irana. Gorivo, ionako dostupno u malim količinama, sada je postalo nepriuštivo za još veći broj ljudi.
Kako smo ranije pisali na Mašini, pored Irana, najveća stradanja zabeležena su u Libanu od početka rata.
Više od 1.000 ljudi je poginulo, a 2.584 je povređeno u Libanu od početka američko-izraelskog rata protiv Irana, saopštili su zvaničnici UN u subotu. Među poginulima u izraelskim napadima u Libanu nalazi se i 31 zdravstveni radnik, prema najnovijem hitnom izveštaju Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
U međuvremenu, stalne naredbe za raseljavanje izazivaju ponovljena kretanja stanovništva, sa više od 1,2 miliona raseljenih ljudi, uključujući 134.439 interno raseljenih smeštenih u 636 kolektivnih skloništa, uglavnom u Bejrutu i planinskom regionu Libana, uz rastući nedostatak skloništa i povećane bezbednosne rizike.
Podsetimo, organizacija Human Rights Watch (HRW) saopštila je da je pronašla dokaze da je Izrael početkom marta koristio beli fosfor u stambenim područjima južnog Libana, čime je prekršeno međunarodno humanitarno pravo.
Više o počecima rata i razvoju situacije čitajte na Mašini.
A.G.A.
