Suština novog predloga za proširenje EU jeste da bi nove članice mogle da pristupe Uniji bez punih glasačkih prava, uključujući i pravo veta. Ta prava bi, navodno, bila dodeljena kasnije, nakon što EU sprovede unutrašnje reforme svog sistema donošenja odluka.
Poslednjih godina, unutar bloka su se pojavile tenzije oko finansiranja rata u Ukrajini i pitanja migracija. Poseban izvor sukoba je autokratski lider Mađarske i blizak saveznik predsednika Vučića, Viktor Orban, koji je više puta iskoristio pravo veta da blokira određene sankcije protiv Rusije i finansiranje rata u Ukrajini.
Druge zemlje, poput Francuske i Holandije, su takođe koristile pravo veta da odbace predloge EU. Godine 2019. francuski predsednik Emanuel Makron uložio je veto na otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom i Severnom Makedonijom, dok je 2025. Holandija blokirala plan EU za finansiranje odbrambenih projekata zbog svog nacionalnog duga.
Evropski politički centar je 2022. godine objavio analizu u kojoj je razmotrio model tzv. „faznog pristupanja.” Zaključili su da takav pristup rizikuje da „nove države članice pretvori u trajne članice drugog reda“. Upozoreno je i da bi lokalno stanovništvo moglo negativno da doživi takvo rešenje, jer bi ono dodatno ojačalo već postojeću percepciju EU kao paternalističke institucije. U Srbiji, trenutno samo 33% građana podržava članstvo u Uniji.
Drugi predlog za ubrzanje proširenja jeste da se pregovori sa zemljama kandidatima nastave i bez formalnog odobrenja svih država članica EU, čime bi se izbegla mogućnost blokade putem veta. Ipak, svaka promena pravila o pristupanju i dalje bi morala da dobije jednoglasnu saglasnost svih članica.
U poslednjoj deceniji proces proširenja EU je u velikoj meri zastao. Poslednja zemlja koja je postala članica Unije bila je Hrvatska, 2013. godine.
U međuvremenu, tenzije između „velikih sila“, uključujući EU i Rusiju, nastavljaju da rastu. Mašina je prošle nedelje izvestila o novim planovima EU za pripremu rata sa Rusijom, što bi se moglo dodatno proširiti ukoliko nove zemlje pristupe ekonomskom i vojnom bloku.
A.M.
