Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da o izborima, koje je najavio za period između oktobra i decembra ove godine, razgovarati sa koalicionim partnerima, ali i sa parlamentarnom opozicijom, za koju, kako navodi, ne veruje da će se odazvati.
Da će izbori biti krajem ove godine, tj. da vlast to tvrdi, saznali smo još polovinom prošle, pa se postavlja pitanje zašto već mesecima iznova slušamo iste najave. Raša Nedeljkov iz organizacije Crta, koja se bavi izbornim procesom, kaže da je u pitanju mnogo puta viđena taktika manipulacije javnosti gde se svi akteri – od građana i birača, pa do aktera koji planiraju učešće na izborima ili da prate ovaj proces – drže u neizvesnosti.
„Mislim da smo to već mnogo puta do sada videli, čak i oko izbornih ciklusa koji su bili planirani, dakle redovni, kada se znalo kada će se održavati, ali se i oko tih datuma manipulisalo”, navodi Nedeljkov i podseća da se i tada do poslednjeg trenutka spekulisalo da li će biti raspisani samo redovni izbori, kada će tačno biti njihov datum i da li će eventualno uz njih biti raspisani i neki drugi izbori na drugim nivoima.
„Dakle, u pitanju je jedna od taktika u kojima predstavnici vlasti koriste svoju poziciju moći da sve druge aktere stave u podređenu situaciju, ulogu u kojoj niko drugi sem njih ne može da se priprema, jer se ne zna ni kada će biti izbori, niti gde će ti izbori biti, odnosno na kojim nivoima će se održavati.
On upozorava da svi oni koji planiraju da bilo koji način učestvuju u izbornom procesu, ukoliko nisu, treba već da otpočnu sa pripremama.
„Mislim da je veoma važno da svi akteri koji žele da brane princip smenjivosti vlasti na izborima, imajući u vidu prethodno iskustvo, sada već preko deset godina sa ovim akterima na vlasti, treba da se pripremaju kao da će izbori biti za 45 dana, što je najkraći rok za održavanje parlamentarnih izbora”, zaključuje.
Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine se raspisuju 90 dana pre nego što isteknu četiri godine od dana kada je konstituisana Narodna skupština, a od dana raspisivanja do dana izbora ne može da prođe više od 60 dana i manje od 45 dana.

Nedeljkov kaže da se ne može verovati nijednoj najavi do onog trenutka dok izbori formalno-pravno ne budu raspisani.
„Svi koji planiraju da brane demokratske izbore ili da pomognu da se u Srbiji očuva princip smenjivosti vlasti moraju da se angažuju već danas, ako to već nisu, na način koji će pospešiti pluralizam aktera u izbornoj trci”, smatra Nedeljkov.
Sednica Vlade sa predsednikom države: Sistematično urušavanje demokratskih institucija
Komentarišući jučerašnju sednicu Vlade, kojoj je prisustvovao predsednik države Aleksandar Vučić i tokom koje je kritikovao funkcionere u Vladi i direktore javnih preduzeća, Nedeljkov kaže dad je u našem društvu normalizovano da se Ustav krši i da predsednik obavlja funkciju i premijerai da se u potpunosti brišu granice između grana vlasti.
„Tamo gde god postoji neki drugačiji, disonantni ton, na primer u sudskoj grani vlasti, tada bivaju napadnuti od strane propagandne mašinerije pod kontrolom vlasti svi akteri koji se drznu da drugačije razmišljaju”, navodi Nedeljkov.
On navodi da svedočimo jednom dubokom sistematičnom urušavanju demokratskih institucija.
„Kada imate situaciju, kao što je premijer Đuro Macut izgovorio da je prvi put za ideju da on bude mandatar Vlade saznao telefonskim pozivom dan pre nego što će to saznati cela javnost, govori vam o tome koliko institucionalna snaga ne leži u zakonima, procedurama ili demokratskim tekovinama, već isključivo u rukama jednog čovek”, kaže on.
To je nešto što smo, dodaje Nedeljkov, nažalost, kao društvo godinama, malo po malo – kao žaba koja se polako kuva – prihvatali.
Ipak, on ukazuje i na to da se u poslednjih godinu dana pokazuje da većina građana želi da živi u demokratskom društvu.
„Podrška autoritarnom lideru „čvrste ruke“ opada, što je izuzetno značajno. Građani kao prvi problem u našem društvu ističu sistemsku korupciju. Dakle, jasno je da građani žele da vide institucije koje su odgovorne, koje polažu račune građanima i koje ne pristaju na ovakvu koncentraciju moći u jednom autoritarnom modelu”, zaključuje Nedeljkov.
D.S.


