Devastacija privrede je u mnogim mestima veliki broj nekadašnjih radnica i radnika ostavila bez posla i zarade. Kako bi preživeli, deo njih je – u najvećem broju žene, prihvatio obavljanje sezonskog rada u poljoprivredi. Za razliku od uvreženih mišljenja, sezonski rad većini radnica u poljoprivredi nije tek dopuna budžeta već najčešće jedini izvor prihoda. Iako su sezonci uglavnom sredovečni ljudi koji ne mogu da dođu do novog zaposlenja, na njivama, u voćnjacima i povrtnjacima mogu se videti i penzioneri, kao i mladi, bez obzira što se u javnosti i u medijima govori o tome kako niko neće da se prihvati tog posla.
Ono što se u medijima ne govori jeste da je sezonski rad u poljoprivredi izuzetno prekaran – gotovo da ne postoji pravna regulativa, niti radni ugovori, a samim tim ni mogućnosti za bolovanje, dok su nadnice jako niske a mobing od strane pretpostavljenih česta pojava.
